Slavni francuski filozof Voltaire iz 18. stoljeća jednom je rekao da je često šetao opernim kućama kako bi poboljšao probavu. Još u starom Egiptu, Rimu i Grčkoj pozadinska glazba bila je obavezna na velikim banketima. Veliki fiziolog Pavlov je preciznim i objektivnim holističkim eksperimentalnim metodama razotkrio misterij utjecaja glazbe na probavu. Otkrio je da glazba koja kod ljudi izaziva sretne emocije djeluje na oba načina i pomaže u lučenju probavnih sokova i potiče kretanje probavnog trakta. Utjecaj glazbe na rad kardiovaskularnog sustava je značajan. Snažan, brz i buran koncert potiče kardiovaskularnu aktivnost, ubrzava otkucaje srca, podiže krvni tlak i uzavre krv; Boravak u umjereno glasnom, lijepom, mirnom i umirujućem glazbenom okruženju može učiniti da se ljudi osjećaju nevjerojatno ugodno. U to vrijeme probno kretanje kardiovaskularnog sustava je mirno i stabilno, što uzrokuje smanjenje povišenog krvnog tlaka i usporavanje bržeg otkucaja srca. Ovu metodu (puštanja klasične glazbe u odgovarajućem tonu tijekom spavanja) upoznao sam s nekim osobama s hipertenzijom i nesanicom, a problem nesanice mogu riješiti slušanjem od nekoliko dana. A tijekom dana tlak je stabilan, energije na pretek, osjećam se opušteno. U isto vrijeme, učitelj Liu, prvi violinist Forward Song and Dance Troupe, također mi je potvrdio da se njegova unuka (koja je imala nekoliko mjeseci) probudila i na najmanji zvuk dok je spavala, ali nakon što je pustila glazbu, spavala je duboko i slatko.
Medicinska istraživanja su pokazala da se glazba s različitim brzinama, ritmovima i melodijama može prenijeti u cerebralni korteks kroz ulazni sustav, stvarajući nova područja uzbude koja omogućuju mirovanje izvornih područja uzbude. Slušatelji mogu uživati u opuštenom i ugodnom iskustvu uz ugodnu glazbu. Kombinacija glazbe, plesa i gimnastike često daje ljudima nehotičan osjećaj, a bez glazbe teško je izvesti dobro uvježbane vještine. Nakon što se pojavi odgovarajuća glazba, ljudi se nehotice kreću, što ukazuje na to da glazba igra važnu kontrolnu ulogu u motornom sustavu. Glazba kontrolira pokret i podsjeća ljude da kada je ritam kretanja unutarnjeg subjekta usklađen i ujedinjen s ritmom vanjske glazbe, to može donijeti veliku utjehu. Koordinacija ritma postala je važan princip u glazbenoj terapiji.
Glazba još uvijek ima psihološki utjecaj. Ima jači, brži i izravniji učinak od fizioloških učinaka. Uglavnom se očituju u regulaciji i intervenciji emocija, nedavne studije su pokazale da neki pokreti u klasičnoj glazbi mogu stimulirati prekrasne moždane valove A, zbog čega se ljudi osjećaju opušteno i energično. U isto vrijeme, može izazvati vrlo jedinstveno, fascinantno, samozaboravno i integrirano iskustvo sa svijetom glazbe, čija je biokemijska osnova lučenje endorfina u mozgu. Ova tvar, poput prirodnog morfija u mozgu, može poboljšati imunitet, poboljšati pamćenje, povećati izdržljivost, osloboditi kreativnost, promicati ljepotu, mladolikost, zdravlje i dugovječnost, aktivirati desnu stranu mozga i aktivirati je.
Sada postoje eksperimenti u zemlji i inozemstvu koji dokazuju da puštanje neke klasične glazbe biljkama može potaknuti njihov procvat. Dakle, te biljke nemaju mozak, nemaju uši i ne znam kakva je to glazba Beethovena, Haydna ili Mozarta. Ne slušaju, a kamoli uvažavaju. Funkcija glazbe ostvaruje se zračenjem zvučnih valova i njihovim prijenosom na ljudsko tijelo ili druge organizme u obliku energije. Dakle, nakon što zaspi, ljudsko tijelo još uvijek može primiti blagu masažu zvučnih valova, a budući da je ljudsko tijelo tijekom sna relativno opušteno, učinak je bolji nego tijekom dana.
Čuda proizlaze iz gomilanja količine, a današnji plodovi proizlaze iz jučerašnjih uzroka. Moć glazbe je na suptilan i tih način, a ne lijek za sve. Može se oživjeti u tren oka, ali samo dugotrajnim uranjanjem i utjecajem može biti istinski učinkovit. Tko najtemeljitije i najdulje ustraje, dobit će najveće i najdublje koristi.